Opis
Najznamenitiji slikar minijatura renesansnog razdoblja, Julije Klović, radio je za najistaknutije mecene svoga doba, za kralja Ludovika II., za obitelj Grimani i Farnese – u Mađarskoj, u Perugi, Veneciji, Parmi i Rimu. Rođen je 1498. godine u Grižanima i svoje hrvatsko podrijetlo isticao je potpisujući se don iulio clouio di crouatia. U Italiji se družio s najistaknutijim umjetnicima i humanistima: Michelangelom,Vittoriom Colonnom, Peterom Brueghelom, Giorgiom Vasarijem … Bio je u Rimu zaštitnikom mladom slikaru El Grecu i zagovarao ga kod mecena.
Časoslov Farnese, molitvena knjiga koju je za svog mecenu u Rimu Klović brižljivo oslikavao punih devet godina (1537. – 1546.), stoljećima zaokuplja pozornost i izaziva udivljenje svoje rijetke i izabrane publike. Već Klovićev prvi životopisac, njegov suvremenik i prijatelj, Giorgio Vasari, iscrpno opisuje svaku pojedinu minijaturu iz te knjižice, tako važne za povijest minijature. Mogli bismo je – kao što su Klovića prozvali Michelangelom sitnoslikarstva – nazvati sikstinskom kapelom džepnoga formata. Stoga nije čudno što ta malena knjiga na poseban način privlači strane i hrvatske proučavatelje Klovićeva opusa i povijesti sitnoslikarstva uopće.
Pripremajući obilježavanje 500. obljetnice rođenja Jurja Julija Klovića (1498.-1998.) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, već više od 130 godina čelna ustanova hrvatske znanosti i kulture, htjela se dolično odužiti velikom hrvatskom sitnoslikaru.
Kao svojevrsni hommage najvećemu i najznamenitijemu Klovićevu djelu priredeno je potpuno faksimilno izdanje Časoslova Farnese. Ovaj pretisak rukopisne knjige ne donosi samo stranice s Klovićevim minijaturama, nego prvi put vjerno reproducira i predaje kulturnoj i stručnoj javnosti čitavu dragocjenu umjetninu, knjigu s cjelokupnim tekstom koji je izveo kaligraf Francesco Montrechi.
