Ivan Picelj: Gabrijel Stupica

2,500.00kn

Plakat Ivana Picelja za izložbu Gabrijela Stupice

Izdavač i godina: Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, 1986.

High Quality Screen Print / visokokvalitetan sitotisak

Format: 68×48,5 cm

Stanje: Izvrsno, uokvireno

*Osnovni motiv plakata je detalj slike u svjetlo sivim tonovima, a u donjem dijelu plakata nalaze se naziv izložbe i podaci plavim slovima.

Kategorije: , ,

Opis

Picelj, Ivan, hrvatski slikar, grafičar i oblikovatelj (Okučani, 28. VII. 1924 – Zagreb, 22. II. 2011). Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1943–46. Jedan od osnivača skupine EXAT 51, s kojom je izlagao u Zagrebu i opredijelio se za apstraktnu umjetnost. Među utemeljiteljima je pokreta novih tendencija, unutar kojeg je stvarao programirana djela kojima je istraživao vizualnu percepciju, ritmove, pomake (Programirani slučaj cm 8-1, 1966); organizirao izložbe pokreta u Zagrebu. Izradbom plakata, opremom knjiga i kataloga izložbi unaprjeđuje vizualnu kulturu grafičkoga oblikovanja i zagovara ravnopravnost primijenjene umjetnosti. Objavio mape grafika u tehnici sitotiska (8 serigrafija, 1957; Cyclophoria, 1971; Remember, 1984–86; Varijacije, 2002). U slikarstvu je razvijao geometrijsku apstrakciju (Kompozicija, 1951; U čast El Lissitzkom, 1956). Ishodišta je pronalazio u općim načelima konstruktivizma i minimalizma, a temeljni su mu postupci redukcija oblika na geometrijske elemente, multiplikacija osnovne plastične jedinice unutar pravilna rasporeda plohe te analiza tonskoga registra osnovnih boja. Izrađivao reljefe i objekte u drvu i metalu. Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (1994).

Stupica, Gabrijel, slovenski slikar (Dražgoše, 21. III. 1913 – Ljubljana, 19. XII. 1990). Diplomirao 1937. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti (Lj. Babić). Živio u Zagrebu do 1946., kada je postao profesor na Akademiji u Ljubljani. Od 1983. redoviti član slovenske Akademije znanosti i umjetnosti. U ranom razdoblju slikao figure i portrete na način starih španjolskih i nizozemskih majstora, potom razvijao svoj slikarski izraz prema sve rafiniranijim kolorističkim harmonijama i sažetijem oblikovanju. Autor je ekspresivnih i stiliziranih likova žena i djece te mnogobrojnih autoportreta u poetsko-magičnom ozračju (Dijete kod stola s igračkama, 1956). Značajni su njegovi crteži kombinirani s kolažima i ostvarenja u scenografiji (M. Ravel, Španjolski sat, 1961).