Jacques Le Goff: Za jedan drugi srednji vijek – Vrijeme, rad i kultura na Zapadu

110.00kn

DOSTUPNO ODMAH PREKO INTERNETSKE PRODAJE, U ANTIKVARIJATU U ROKU OD 24 SATA

Šifra: BS-16378

Izdavač i godina: Izdanja Antibarbarus, 2011.

Broj stranica: 414

Uvez: meki

Format: 24 x 16 cm

Stanje: vrlo dobro

Kategorija:

Opis

Francuski povjesničar Jacques Le Goff jedan je od najvećih predstavnika nove povijesti, u kojoj je naglasak povijesnih istraživanja s političke povijesti stavljen na povijest mentaliteta i historijsku antropologiju. Ovaj plodan pisac, autor brojnih radova o najrazličitijim aspektima srednjovjekovlja, u knjizi “Za jedan drugi srednji vijek” nastavlja proučavati razvojne komponente kulture. U njoj, na primjeru dugoga srednjega vijeka, koji je nastao na temeljima antike i trajao sve do predindustrijskoga doba, potvrđuje svoju tezu o povijesti dugoga trajanja, čija se srž očituje u interakciji staroga i novoga.

Knjiga se sastoji od 18 eseja, u kojima se Le Goff bavi svakodnevnim navikama srednjovjekovnoga čovjeka i njegovim vjerovanjima, a pažnja mu je usmjerena na nekoliko društvenih fenomena. Izbjegavajući tradicionalne kvalifikacije srednjega vijeka kroz dvije oprečne legende – one o mračnom dobu ili zlatnom razdoblju povijesti – autor postavlja tezu o jednom drugačijem, globalnom srednjem vijeku, koji se jednako dobro očitava i iz književnih, arheoloških, umjetničkih i pravnih izvora, kao i iz pojedinih dokumenata kojima barataju samo profesionalni medievisti.

Pristupajući građi interdisciplinarno, kombinirajući povijest i etnologiju, vodi nas kroz tri ključna područja povijesti: vrijeme, rad i kulturu. Analizirajući evoluciju rada, pojašnjava kako je došlo do rascjepa manualnoga i intelektualnoga rada i različitoga vrednovanja svakoga od njih. Istražujući gospodarenje nad vremenom kao važnim dijelom funkcioniranja društva, ističe neraskidivu veze rada i vremena, te povezuje teološki pokret i nove oblike mjerenja vremena (mehanički satovi, podjela dana na 24 sata).

U esejima u kojima se bavi kulturalnom poviješću analizira opoziciju pučke i visoke kulture, izlažući niz fenomena u tom složenom odnosu. Sva su poglavlja popraćena citatima i bilješkama, a u skladu s autorovim proklamiranim načelom da dobra povijest mora biti dobro štivo pisana su čitko i zanimljivo, sadržajem primjerena kako medievistima tako i široj javnosti.