Julije Knifer: Do meandra

2,000.00kn

Julije Knifer, katalog izložbe, Izložbeni salon doma JNA, 16.04.-04.05.1987

Šifra: 2211

Izdavač: Dom JNA

Izložba i katalog: Zvonko Maković, Žarko Vljatović

Predgovor: Zvonko Maković

Fotografije: Arhiv instituta za povijest i umjetnost, Zagreb

Likovni postav: Julije Knifer, Zvonko Maković i Željko Vijatović

Godina izdanja:

Uvez: meki

Broj stranica: 16

Format: 30×21 cm

Opis

– Jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, Julije Knifer (rođen 1924.) studirao je slikarstvo početkom pedesetih na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, da bi krajem pedesetih bio jedan od osnivača i istaknuti član grupe Gorgona koja je u Zagrebu djelovala od 1959. do 1966. kao važniji segment novije hrvatske umjetnosti. Godine 1961. sudjeluje na prvoj izložbi ‘Novih tendencija’ u Zagrebu kao pripadnik toga pokreta, a 1973. godina sudjeluje na bijenalu u São Paulu, te 1976. na Venecijanskom bijenalu zajedno s kiparom Ivanom Kožarićem.

Osnovni i prepoznatljiv motiv Kniferove umjetnosti je od šezdesetih prošlog stoljeća meandar, izveden u bezbroj varijanti i u različitim tehnikama- od olovke do ulja na platnu, kolaža i murala. Kniferov meandarski oblik reduciran je na jednoličan ritam kontinuirane forme i kontrast crnog i bijelog, da bi kasnije u njega uključio i boju. U ovoj monografiji se nalazi pregršt skica i crteža koji predstavljaju važan trag u genezi meandra kao i mnoštvo autoportreta.

Godine 2001. Knifer je u izboru selektora Zvonka Makovića predstavljao Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu, iste godine proglašen je počasnim građaninom Osijeka, a godinu dana kasnije dobio je, opet iz pera Makovića koji je umjetnikov rad pratio od ranih 1970-ih godina prošlog stoljeća, prvu opsežnu i sveobuhvatnu monografiju, nakon što je već bio predstavljen francuskoj publici. Kniferovu su izložbu u Palazzo Querini Stampalia, gdje je bio hrvatski nacionalni paviljon, mnogi utjecajni svjetski kritičari i časopisi proglasili među najboljom na cijelome Bijenalu.

“Knifer je trenutno najtraženiji hrvatski umjetnik u svijetu, . Radovi mu se prodaju od 50.000 do 500.000 eura. MoMA, koja je putokaz za to tko je tko u umjetnosti uopće, ima Kniferov Meandar 5 i još ga želi kupovati. Inače, i Vlaho Bukovac, slikar jednog sasvim drugog razdoblja i ukusa, u Kniferovu je cjenovnom rasponu, ali razlika je ta što Bukovca, gdje god se pojavi, kupuju prije svega naši kolekcionari, pa nam ostaje, dok Knifer odlazi van”, kaže galeristica” Reiser dodajući da se iz sličnih razloga na aukciji u Londonu u lipnju nisu našli ni Edo Murtić ni Dušan Džamonja, također zvijezde poslijeratne hrvatske suvremene umjetnosti.

Knifer je dočekavši osamdesetu umro u Parizu 2004.