Miro Simčić: Žene u Titovoj sjeni

7.00  (52.74 kn)

Šifra: BS-37201

Izdavač i godina: VBZ, 2008.

Broj stranica: 260

Uvez: meki

Format: 23,5×15,5 cm

Stanje: vrlo dobro

Kategorija:

Opis

NA SKLADIŠTU. DOSTUPNO ODMAH PREKO INTERNETSKE PRODAJE, U ANTIKVARIJATU U ROKU OD 24 SATA

JOSIP BROZ TITO, slobodno se može reći, bio je miljenik sudbine. Životna je priča dugogodišnjeg vode Jugoslavije fascinantna. Seoski dječarac, rođen u siromaštvu i provincijskoj zabiti velikoga austrougarskog carstva, postat će u Drugome svjetskom ratu vođa najvećega partizanskog pokreta u Europi, a rat će trijumfalno završiti na strani pobjedonosne antifašističke koalicije. Postat će karizmatičan voda Jugoslavije i jedan od najuglednijih svjetskih državnika svog vremena. O njemu se, naravno, još dandanas vuče mnogo kontroverznih priča. Mnogi ga se sjećaju s iskrenom nostalgijom, smatraju ga pozitivnom povijesnom ličnošću, a opet, mnogi ga još i danas mrze iz dna duše. No, o tome sam dosta pisao u knjizi »,Tito bez maske«,. Na neki način »,Žene u Titovoj sjeni«, nastavak su »,Tita bez maske«,. Tito nije bio samo sretne ruke kada su posrijedi bili politika i ratovanje. Imao je sreće, kako se to kaže, i sa ženama. No, bilo bi banalno baviti se samo njegovim ljubavnim i seksualnim životom iako su portreti njegovih pet žena više nego zanimljivi i svakako zahvalna tema za obradu. Pet lijepih žena, pet sudbina. Pet ženskih portreta jednoga prohujaloga tegobna vremena. Uglavnom je ovo priča o žalosnim, pa i tragičnim ženskim sudbinama. Nije bilo lako biti žena Josipa Broza. I pokraj svih svojih žena, velikih ljubavi, velike osobne popularnosti i naklonjenosti mnogih žena zadnjih godina života, Tito je, iako formalno oženjen, živio sam, osamljen i duboko potišten. Na svom političkom Olimpu doživio je tugu i prazninu životne jeseni poput staroga autokrata iz knjige »,Patrijarhova jesen«, Gabriela Garcije Marqueza. Još nas je nešto natjeralo da se bavimo Titom i ženama. Riječ je o ženskom pitanju, koje je u Europi živo sto i vise godina. Socijalizam je na svoj način doveo ženu na javnu pozornicu, otvorio joj vrata društvenih struktura i institucija prvi put u povijesti ovih prostora. Je li to bilo dobro ili lose? Kakav je u Titovo vrijeme bio društveni položaj i uloga žena? Intrigantno je i za mnoge bogohulno pitanje je li ženama Titov režim nešto koristio ili samo štetio. Kako je ženama u Južnih Slavena bilo prije Tita, kako u Karađordevićevoj Jugoslaviji? Je li im bilo bolje u vrijeme socijalizma ili im je bolje danas?

Dodaj u košaricu