Opis
Missale Hervoiae zauzima posebno mjesto u povijesti hrvatsko-slavenskog jezika. Ovo je luksuzni rukopis sa 96 šarenih minijatura i oko 380 velikih ukrasnih inicijala stvoren za visokog plemića Mađarsko-hrvatskog kraljevstva. Missale Hervoiae jedan je od najvažnijih tekstova hrvatske glagoljaške književnosti, koji je bio stoljećima zabranjen, a papa Inocenti IV trebao ga je ponovno uspostaviti 1248. godine. Pod snažnim utjecajem bizantske umjetnosti, kombinnirajući istočne i zapadne principe u smislu sastava i sadržaja, ovom rukopisu osiguralo je mjesto u regionalnoj i transregionalnoj povijesti umjetnosti.
Od brojnih misala napisanih na hrvatsko-slavonskom crkvenom jeziku 14.-15. Stoljeća, Missale Hervoiae zaslužuje posebno spomenuti. Predstavlja najljepše i najbogatije ukrašen osvijetljeni kodeks ove skupine s dragocjenim minijaturama izvanredne umjetničke kvalitete. Tekst je napisan na crkvenoslavenskom jeziku, s tipičnim uglastim hrvatskim glagoljičkim slovima, pismom koje se i danas koristi u liturgijskim knjigama hrvatske obale na sjevernom Jadranu. Raskošni rukopis napravljen je za visoku ličnost, naime Hrvoja Vukčića Hrvatinića, vojvodu od Splita i upravitelja provincija Hrvatske, Dalmacije i Bosne, kojima je vladao hrvatsko-ugarski kralj Ladislav. Vrijednost ovog rukopisa vjerojatno je bila razlog njegove burne sudbine. Opljačkani od Turaka, donesen je u sultanovu knjižnicu u Carigradu. Dugo se vjerovalo da je izgubljen, sve dok konačno nije ponovno otkriven u muzeju Topkapı Sarayı 1963. Ukupno 96 šarenih minijatura i oko 380 velikih ukrasnih inicijala među brojnim manjim čine ovaj rukopis jedinstvenim umjetničkim djelom. Missale Hervoiae nije samo neophodno djelo za filološka, povijesna i liturgijska istraživanja već i za povijest umjetnosti i kulture.
Uvez
Kožni uvez prema karakteru rukopisa. Sve su stranice izrezane prema izvorniku.
Komentar
1 svezak (566 stranica) V. Stefanića, B. Grabara, A. Nazora i M. Pantelića
Jezici: engleski, njemački, latinski
Opsežni svezak znanstvenih komentara obuhvaća 550 stranica, kao i cjelovitu transkripciju teksta Misala na latiničnom pismu, koju je izvela Marija Pantelić. Uz to, slijedi nekoliko rasprava različitih autora o povijesnoj i liturgijskoj strukturi, osvjetljenju, jeziku i pismu korištenom za Missale Hervoiae, kao i opis kriterija transkripcije i vrijedan imenik evanđeoskih čitanja. Svi prilozi objavljeni su na njemačkom i engleskom jeziku.
Kompletna transkripcija latiničnih slova cijelog misala. Uz znanstveni komentar i uvod na engleskom i njemačkom jeziku V. Štefanić, B. Grabar, A. Nazor, M. Pantelić, Zagreb. 566pp. I 14 ilustracija. Pola kože.
Sve su folije izrezane prema izvorniku.
