Opis
“Druga knjiga: 16. stoljeće” obuhvaća 608 stranica i sadržava 11 znanstvenih autorskih poglavlja, Antologiju djela iz 16. stoljeća, Summary, Kazalo osobnih imena i Životopise autora. Druga knjiga započinje poglavljem Hrvatski jezik na pragu novovjekovlja, a napisao ga je akademik Radoslav Katičić prikazavši povijest hrvatskoga jezika tijekom renesanse i reformacije te na početku katoličke obnove i baroknoga razdoblja. Josip Lisac u poglavlju Hrvatska narječja objašnjava novoštokavske inovacije i ostale promjene, govori o seobama kao uzroku koji je utjecao na novije dijalektno stanje, prostornoj omeđenosti čakavskoga, štokavskoga, kajkavskoga i torlačkoga narječja. Zatim slijede poglavlja u kojima su opisane stilizacije hrvatskoga književnog jezika u 16. stoljeću: Amir Kapetanović opisuje važne značajke čakavske stilizacije hrvatskoga književnog jezika, Sanja Vulić prikazala je štokavsku stilizaciju hrvatskoga književnog jezika, Diana Stolac autoricom je poglavlja Kajkavski hrvatski književni jezik, a Josip Bratulić opisao je tronarječni tip hrvatskoga književnog jezika. Stjepan Damjanović u poglavlju Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova donosi fonološke i morfološke značajke spomenutih tekstova. Boris Kuzmić u poglavlju Jezik hrvatskih pravnih tekstova analizirao je čakavske, štokavske i kajkavske pravne tekstove. Anđela Frančić u poglavlju Hrvatska imena opisala je povijesne činjenice koje su prethodile promjenama u onimiji u 16. stoljeću, odnosno kako je došlo do promjene osobnoimenskoga fonda nakon Tridentskoga sabora kada pojedinci preuzimaju malobrojna svetačka imena. Marko Samardžija u poglavlju naslovljenu Hrvatski leksik i leksikografija donosi iscrpnu analizu tadašnjega leksika i hrvatske leksikografije. Ranko Matasović prikazao je sociolingvistički položaj hrvatskoga jezika u odnosu na druge jezike Europe, ali i utjecaj drugih književnih jezika (talijanskoga, latinskoga, turskoga i njemačkoga jezika) na hrvatski jezik. Druga knjiga također završava Antologijom djela iz 16. stoljeća čiji su autori Josip Lisac, Anđela Frančić i Boris Kuzmić.
