Opis
Ilustracije: Boris Dogan
Zašto sam napisao priču o vratima? Pa zato što je tako lijepo otvarati vrata. Uvijek mislite da vas s druge strane očekuje nešto jednostavno, čisto, prijateljski – nešto što će vam izmijeniti život. Zlo je ako ne želite ili ne možete otvarati vrata. To znači da ste u zatvoru, slijepac koji ne može ni ući ni izaći. Tada, kako priča kaže, treba nešto učiniti. (Danijel Dragojević)
Priča za djecu koja i odrasle uči zašto otvarati vrata, uči ih ljepoti iščekivanja onog nepoznatog što se nalazi iza nekih novih vrata.
Likovi: majka, mladić, mladi kraljević, vojnik, putujući kazališni glumac, starija žena, ribar, ribareva kći.
Mladić – znatiželjan dječak koji je volio slušati svake večeri istu priču koju mu je majka pripovijedala.
Bio jedan kralj koji nije smio otvoriti niti jedna vrata i stoga je postao opsjednut vratima. A dječak koji je slušao tu priču, a nije dočekao njen kraj, također je postao opsjednut, ali s završetkom te priče! Da li je kralj uspio otvoriti neka vrata ili ne? Da li je dječak pronašao odgovor na to pitanje pročitajte u ovoj iznimno zanimljivoj slikovnici koja je ujedno i lektirni naslov. Slikovnica je ilustrirana slikama Borisa Dogana.
- BILJEŠKA O PISCU: Rodio se 28. siječnja 1934. godine u Veloj Luci na otoku Korčuli. Jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca današnjice. Utjecao na generacije hrvatskih autora svojim tekstovima, pjesmama, osebujnim stilom i beskompromisnim držanjem. Danijel je brat blizanac također poznatog pisca Ivana Dragojevića koji je umro 3. kolovoza 1999. godine u Zagrebu. Ovaj plodonosni i samozatajni pisac ne voli se isticati niti davati intervjue pa je malo toga poznatog o njegovom životu. Ipak, njegova djela govore u njegovo ime i iz njih možemo saznati i naučiti mnogo toga.
- O ILUSTRATORU: Boris Dogan rođen je 29. listopada 1923. godine u Zagrebu. Završio je studij na Likovnoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Lj. Babića. Od 1952. do 1960. godine bio je suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića. Osim slikarstvom, grafikom, i crtežom, bavio i scenografijom i kostimografijom, opremom i ilustriranjem knjiga, radio plakate i tapiserije. U ranijem razdoblju slika pejsaže i portrete, a u kasnijem poetizira stvarnost i prožima je maštom u kojoj se javljaju prizori iz djetinjstva i snova.
