Opis
U predavanjima o fenomenologiji religije Heidegger polazi od kršćanskog iskustva, od svojeg egzistencijalnog i povijesnog stanja, kako bi ispunio hermeneutički program što ga je zacrtao… Tako slaba misao postaje jasno svjesna svoje usidrenosti u kasni modemitet, i ne samo to, svoja stanja nastoji i interpretirati. Vattimo ustanovljava da je došlo do slabljenja moćnih ontoloških struktura na svim područjima egzistencije, lako možda nije toliko razvidno na prvi pogled, Vattimovo je uvjerenje o redukciji strukture moći i moći strukture familijarno s Heideggerovim »brodolomnim mišljenjem«. U oba je slučaja, naime, posrijedi kršćanska tradidja. Mogli bismo reći da Heideggerova filozofija ontološke diferencije (razlike između bitka i bića, dakle i razlike između bitka i Boga kao bića, vrhovnoga bića) i Vattimova slaba misao predstavljaju dva različita interpretativna pristupa, no pristupa koja se međusobno neposredno prizivaju, slijede i smisleno sabiru.
