Opis
Juraj Dobrović prepoznat je kao jedan od najznačajnijih hrvatskih umjetnika. Pripadnik je umjetničkog pokreta Nove tendencije. Kroz nešto više od četiri desetljeća stvaranja bio je prisutan na svim relevantnim i prestižnim modernim kotama svjetske i nacionalne umjetnosti. Iako se nikada nije nudio, nitko od ozbiljnih konceptora izložbi nije ga mogao izostaviti iz svoje selekcije: od amblematskih međunarodnih Novih tendencija, preko venecijanskog bijenala ili bijenala u São Paulu do domaćih – „Konstruktivizam i kinetička umjetnost”, „125 godina HDLU-a – 125 vrhunskih djela hrvatske umjetnosti”, „Monokromi”, „Exat 51” (Lisabon) i dr.
Iz uže likovne obitelji pripadnika pokreta Nove tendencije (Picelj, Richter, Bašičević…) i šire porodice pobornika racionalne geometrijske strukture (Picelj, Richter, Jurić, Knifer…), Dobrović ipak čvrsto zaposjeda svoj i osebujan analitički sustav u kojem varira djelovanje svjetla, rastvara i preklapa komplementarne oblike, ali i šire problematizira izraz univerzalne dvojnosti i komplementarnosti.
Juraj Dobrović je stvorio opus koji je jedan od aktivnih i vitalnih priloga u gradnji nove plastičke kulture i koji je operativnim vrijednostima i emaniranom duhovnosti najdublje ukorijenjen u realnosti epohe u kojoj nastaje, a u hrvatskoj likovnoj umjetnosti – od početaka do danas – s pravom uživa vrlo visoko i potpuno izdvojeno mjesto.
Juraj Dobrović rođen je 29. siječnja 1928. godine u Jelsi. Školovao se u Jelsi, Bolu i Splitu. Ekonomski i Filozofski fakultet (povijest umjetnosti) završio je na Zagrebačkom sveučilištu. Samostalno izlaže u Hrvatskoj i svijetu od 1962. godine. Sudionik je međunarodnog pokreta Nove tendencije. Izlagao je na Venecijanskom bijenalu 1972. godine i na Bijenalu u Sao Paoulu 1973. godine. Djela mu se nalaze u domaćim i poznatim europskim i svjetskim muzejima i privatnim zbirkama. Živi i radi u Zagrebu.
Jerko Denegri
