Opis
Matica hrvatska u Sinju tiskala je 1999. godine knjigu istaknutoga pisca i znanstvenika iz Sinja, profesora-bibliotekara i bibliografa, Šime Jurića: “Bibliografske zabilješke o Sinju i Cetinskoj krajini (zaključno do 1940.), knjiga prva”. Iako je Š. Jurić tada bio bolestan, članovi Matice hrvatske su obećali objaviti i drugi dio knjige. Pristupivši radu, namjeravali su tiskati gradu od 1941. do zaključno 2000. godine. Susretnuvši se, međutim, s obiljem grade, uvjerili su se daje to gotovo nemoguće i stoga se ograničili na razdoblje od 1940. do zaključno 1979. godine, to jest na gradu koju je Šime Jurić skupio. Kako zbog bolesti prof. Jurić nije mogao sudjelovati ni u preradivanju ove knjige, toga se posla prihvatio dr fra Josip Ante Soldo, pisac brojnih knjiga i članaka o Sinju i Cetinskoj krajini. U tome su mu pomogli bibliotekarica Neda Anzulović, koja je revidirala i gdje je bilo moguće, dopunila svu prikupljenu gradu. Savjetom je pomogao prof. dr. Željko Rapanić. Dodatnu pomoć pružila je i bibliotekarica Iva Kolak te Viteško alkarsko društvo u Sinju, gdje su Jurićeve “zabilješke” bile pohranjene. U predgovoru prve knjige napisano je o kakvoj se gradi radi. Smatramo ipak potrebnim osvrnuti se i ovdje na svrhu i potrebu ovakvih knjiga. Bibliografija, naime, nije knjiga za kojom će posegnuti čitalac željan razonode, umjetničkih doživljaja ili književnog užitka. Ona je poput rječnika ili enciklopedije za kojima se poseže kad treba saznati siguran podatak o nekome ili nečemu. Stoga je ona dragocjena posebice stručnjacima i znanstvenicima bilo kojeg područja znanosti. I danas, u doba kompjutorizacije i informatike, bibliografije su nužne, kako bi se njihovim sadržajem mogle “nahraniti” kompjutorske (informatičke) baze. Ovakve, pak, bibliografije, kao što je ova, rijetke su. One zahtijevaju dugotrajan rad, temeljito poznavanje i praćenje današnje stručne i znanstvene literature. Skupljanje grade tim je teže ukoliko se traži u dnevnom tisku, koji je obiman. Treba također istaknuti da bibliografija nije plod osobnog stava, naklonosti ili odbojnosti prema gradi koja se iznosi. Bez obzira što sakupljač -autor bibliografije- mislio o podacima, oni moraju, koliko je to moguće pružiti sveobuhvatne informacije. Budući da se ponekad radi o osjetljivoj gradi, neki se naslovi mogu nekome činiti nepoćudnima do te mjere da bi ih najradije izostavio. Istu reakciju izazivaju članci suprotni vlastitom mišljenju i uvjerenju. Bibliograf, međutim, ne smije se na to osvrtati. Mora ostati neutralan i svu gradu vrednovati podjednako, nezavisno o svojoj osobnoj naklonosti. Na taj način dobiva se objektivna slika prilika i života u pojedinim razdobljima, često veoma burnim i dramatičnim u našoj prošlosti – a buduće bibliografije će na isti način svjedočiti i o našoj sadašnjici. Ova bibliografija, koju su njezini autori, veliki u svojoj skromnosti, nazvali “Bilješkama”, postaje zanimljivo štivo za upoznavanje novije prošlosti grada Sinja i područja kojemu je namijenjena. Ona sadržava, na primjer, podatke iz teških godina novije hrvatske povijesti (1941.-1945.) i događanja nakon svršetka II. svjetskog rata. Taje grada napisana tvrdim jezikom tadašnjih ljudi i donosi njihova viđenja zbivanja koja su sada već prošlost. Ma koliko nas to pogađalo, a pogađa nas, jer su događaji bili teški i krvavi – treba ih upoznati. Time će se doći do većih saznanja o razvoju društva u Hrvatskoj, od gušenja slobode u trajanju komunističkog totalitarizma do buđenja nacionalizma i drugih političkih ideja, traženja rješenja ekonomskih problema, sve do jačanja borbe za duhovne vrijednosti u narodu.
