Opis
Fr. dr Tomo Vereš (Subotica, 24. veljače 1930. – Zagreb, 9. prosinca 2002.) je bio bački hrvatski dominikanac, filozof, istaknuti prevoditelj, profesor teologije, knjižničar.
Rodio se u Subotici. U istom gradu je pohađao osnovnu i srednju školu. Nakon toga se zaredio u dominikance u Dubrovniku, a za svećenički red prima u Francuskoj 1949., u Etiollesu.
Studirao je bogoslovlje i filozofiju. 1958. je postigao licencijat iz teologije, a 1970. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu je obranio doktorsku disertaciju.
Potom se opet vraća u Dubrovnik, gdje predaje na Dominikanskom filozofsko-teološkom učilištu, a od 1974. u Zagrebu na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Od 1975. do 1985. pri ondašnjoj Biskupskoj konferenciji predsjedava Tajništvom za one koji ne vjeruju.
Radio je i kao samostanski knjižničar u zagrebačkom dominikanskom samostanu, gdje je vodeći samostansku knjižnicu “Hijacint Bošković” doveo do razine regionalnog spomenika kulture.
Sudjelovao je na brojnim međunarodnim kongresima.
U svom radu se posebice posvetio proučavanju i prevođenju srednjovjekovnih filozofa sv. Alberta Velikog, sv. Tome Akvinskog i Jacquesa Maritaina. Među ostalim, zamjetan je njegov prinos uspostavi dijaloga s marksistima, te pitanjima važnim za položaj bunjevačkih Hrvata u Bačkoj, kao primjerice u djelu: «Bunjevačko pitanje danas» (1997., nakladom NIP Subotičke novine i katoličkog Instituta za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» iz Subotice). Njegov doprinos na ovom području je bio pionirski.
Njegovo proučavanje sv. Tome Akvinskog je bilo toliko veliko, da je Tomo Vereš najsnažnije obilježio hrvatski tomizam u drugoj polovici 20. st.. Uvelike je zaslužan za približavanje djela sv. Tome Akvinskog hrvatskoj javnosti.
Tomo Vereš je pisao na hrvatskom, mađarskom, njemačkom i francuskom. Djela su mu prevedena na engleski, talijanski, slovenski, španjolski i albanski jezik.
Tomo Vereš je zaslužan i u istraživanju najstarijeg hrvatskog sveučilišta. On je do otkrića da je dominikanski samostan u Zadru najstarije hrvatsko sveučilište došao proučavajući dokumente generala dominikanskog reda koji je utemeljio zadarski samostan.
